UniCredit najveća banka u eurozoni

RIM - Talijanski bankarski div UniCredit neće se spojiti s najvećom francuskombankom Société Générale i postati najveća banka u Europi, nego ćekupnjom rimske Capitalije postati najveća talijanska banka, najveća banka u eurozoni i druga najveća banka u Europi, s poslovnicama od Njemačke preko Italije do Rumunjske, Bugarske i Turske. 

UniCredit, koji je vlasnik Zagrebačke banke, kupit će treću najveću talijansku banku Capitaliju za 22 milijarde eura, dogovorili su nadzorni odbori dviju banaka u nedjelju. 

Za svaku dionicu Capitalije UniCredit će platiti 1,12 svojih dionica, čime je vrijednost te banke procijenjena na 21,83 milijardi eura, obzirom na cijenu dionica UniCredita prije prekida njihovom trgovinom prošlog petka. 

Ukupna tržišna kapitalizacija novog UniCredita premašit će 135 milijardi dolara. Preuzimanje Capitalije će mu omogućiti jačanje pozicije u odnosu na glavnog konkurenta,banku Intesa Sanpaolo, koja je vlasnica Privredne banke Zagreb. 

UniCredit, koji je svoju poziciju u Njemačkoj i istočnoj i središnjoj Europi snažno ojačao još 2005., akvizicijom druge najveće njemačke banke HypoVereinsbank, povećat će broj svojih poslovnica na 7.450 i time nadmašiti Intesu Sanpaolo, koja ima 5.800 poslovnica. 

U Europi će od UniCredita veća biti samo britanska banka HSBC, ujedno i šesta banka na svijetu. 

Ludi dobitak mladića iz Teslića: 1 KM, 7 parova, dobitak 23.675 KM (FOTO)

‘S jednom markom ‘ubosti’ deset, dvadeset hiljada’ – san je svakog kladioničara! Ovom igraču iz Teslića san se jučer i ostvario. 1 KM uloga, 7 parova, velike kvote, velika vizija, ‘malo’ sreće i ogroman dobitak je tu! Igraču se je pristao da sa svojim ‘ulovom’ pozira i pred objektivom. Malo je danas igrača koji bi na to pristali, naročito kada je dobitak u ovolikom iznosu. Na tiketu je bilo ukupno sedam parova, svi odigrani u nedjelju. Od sedam parova bilo je čak šest ukupno pogođenih prijelaza poluvrijeme-kraj od čega četiri iz X-1, jedan X-2 i jedan iz X-X. Pored toga Kielce – Legia pogođen konačan rezultat utakmice Poljske lige, piše V & S

Švedska 2015. prima rekordan broj doseljenika. Evo koje poslove najviše traže..

Prema podacima konsultantske firme Ernst&Young, prosečna bruto plata u Švedskoj je 32.769 evra godišnje, odnosno 2.730 eura mesečno.

Zavod za migracije Švedske je objavio zvaničnu listu traženih profesija u toj razvijenoj skandinavskoj zemlji kako bi u narednom periodu privukao u zemlju kvalitetan i obrazovan kadar

Na listi profesija za kojima postoji velika potražnja u Švedskoj, a koji su objavljeni na internet stranici Zavoda za migracije, nalaze se, između ostalih, profesije kao što su babice, elektroinžinjeri i elektrotehničari, kuvari, limari, medicinske sestre, moleri, pekari, poslastičari, vodoinstalateri i stomatolozi.

Među traženim zanimanjima nalaze se i apotekari, geometri, građevinski inžinjeri i tehničari, instruktori vožnje, komercijalisti, lekari, mehaničari kamiona, nastavnici i učitelji u osnovnim školama, pedagozi za osobe sa posebnim potrebama, psiholozi, radnici na izgradnji železnica i puteva, rudari, stakloresci…

U Švedskoj se traže i profesije kao što su pedagozi za slobodne aktivnosti, savetnici za profesionalno i studijsko usmerenje i zubni higijeničari.

Ukoliko poslodavac u Švedskoj pozove kandidata na razgovor za posao za jedno od traženih zanimanja, zahtev za radnu dozvolu može da se podnese iz Švedske umesto da se kandidat vraća u domovinu kako bi podnio zahtev.

Švedska je u svetu poznata kao razvijena izvozno-orijentisana ekonomija. Drvna industrija, hidroelektrane proizvodnja gvozdene rude čine bazne resurse ekonomije ove zemlje orijentisane prema spoljnoj trgovini. Glavne industrijske grane u Švedskoj su proizvodnja motornih vozila, telekomunikacije, farmacija, industrijski strojevi, precizna oprema, hemijske robe, kućni aparati, šumarstvo i proizvodnja gvožđa i čelika.

Proteklih godina tradicionalni modernizovani oblik poljoprivredne privrede zapošljavao je više od polovine domaće radne snage, dok danas Švedska u najvećoj meri razvija inžinjering, rudarstvo, proizvodnju čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj ekonomskoj sceni.

Švedska ima vrlo konkurentnu ekonomiju sa širokim socijalnim programima, koji se finansiraju kroz relativno visoke poreze na dobit koji osiguravaju da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva. Taj model se inače naziva švedski ili nordijski model.

REKORDAN IZVOZ Klas u januaru plasirao 28 tona jufke u inostranstvo

Bosanskohercegovačka prehrambena kompanija "Klas" Sarajevo u januaru ove godine izvezla je više od 28 tona jufke i tako ostvarila najbolji rezultat od 1995. godine kada su počeli s industrijskom proizvodnjom ovog nezaobilaznog sastojka domaće kuhinje.


Vrijednost izvoza ove komapnije u januaru 2015. iznosila je više od 800.000 KM i bila je tri puta veća u odnosu na vrijednost izvoza u istom mjesecu prošle godine.

Najveći izvoz jufke ostvaren je na tržištima Švicarske, Austrije i Njemačke.

- Jufka spada među naše najprodavanije proizvode na inostranim tržištima. "Klas" isporučuje pasterizovanu jufku u zemlje regiona, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. U proteklom mjesecu izvezli smo skoro 60.000 komada jufki. Raspolažemo posebnom tehnologijom i znanjem koji su nam omogućili najviše kriterije kvaliteta i sigurnosti hrane tako da je "Klasova jufka" ušla u mnoge svjetske trgovačke mreže. Naša jufka dostupna je u tržnim lancima kao što su njemački Real, austrijska Billa i Merkur, švicarski Otto’s, zatim na amazon.com, globalimportexp.com, parthenonfoods.com, balkanbuy.com... - kazao je Muamer Valjevčić menadžer izvoza ove kompanije. Vrhunski kvalitet jufke "Klas" obezbjeđuje bogatim proizvodnim znanjem i iskustvom, kao i strogom primjenom međunarodno priznatih standarda upravljanja kvalitetom, ISO, HACCP i Halal.

BH Airlines" se gasi

Državna aviokompanija "BH Airlines" je pred gašenjem, pitanje je dana kada će prestati s radom, upozorava u izjavi za "Dnevni avaz" Amir Jažić, generalni direktor ove firme. Podsjeća da je firma od 4. decembra prošle godine u potpunoj blokadi.

Nema spasa

Račun kompanije blokirali su HETA, austrijski "Hypo Leasing" i Aerodrom Sarajevo, i to zbog višemilionskih dugovanja. Da stvar bude gora, odlazeća Vlada FBiH već mjesecima nijemo posmatra propadanje jedine bh. aviokompanije, ne čineći ništa da makar pokuša izvršiti reprogram dugova te spasiti firmu.

Zbog ovakve situacije, radnicima prijete masovni otkazi.

- Ili će povjerioci zbog dugova uskoro pokrenuti stečaj ili će Vlada FBiH kao većinski vlasnik početi masovno otpuštati radnike. Ja sam tu bespomoćan. Odluku o otkazima ne donosi Uprava, nego Vlada FBiH. Oni o svemu odlučuju. Nema sumnje da je situacije teška - kaže Jažić.

"BH Airlines" već mjesecima ne isplaćuje plaće radnicima. Dugovi povjeriocima iznose oko 26 miliona KM, a samo jedan od dva aviona obavljaju prijevoz putnika.

No, zbog blokade računa, uskoro će i ovaj avion prestati s letovima. Firmi je potrebno oko 1,3 miliona eura da bi izmirila dugove, odblokirala račun i vratila avion iz Njemačke. Nedavno su ostali i bez najisplativije linije Sarajevo - Istanbul.

Borimo se

- Borimo se koliko možemo, Ali, ne znam više šta da radimo. Sve smo pokušali, ali, evo, još nije usvojen ni budžet. Na Vladi je da kaže šta i kako dalje. Oni o tome moraju donijeti odluku - rekao je Jažić.

HETA-i dužni 7,5 miliona eura

Kada su u pitanju dugovi, "BH Airlines" najviše duguje HETA Leasingu - 7,5 miliona eura, Aerodromu Sarajevo tri miliona eura, a dva miliona stranim i domaćim dobavljačima.

Dug HETA-i odnosi se na kupljene avione, koji su prije deset godina plaćeni 18,4 miliona dolara. No, iz Vlade FBiH tvrdili su da je riječ o štetnom sporazumu, prema kojem će, kako stvari stoje, državna firma morati vratiti 25,7 miliona dolara.

Pet savjeta da lakše dobijete povišicu

Više od pola zaposlenih na svijetu nikada nije tražilo povišicu, pokazalo je istraživanja Business Insidera.
Iako mnogi misle da je zaslužuju, mali broj njih se stvarno i usudi da od nadređenih traži veću plaću. Dr Rober Hiks, osnivač trening programa za izvršne menadžere pri Univerzitetu u Teksasu, kaže da je glavni razlog za ovo upravo to što je većini ljudi neprijatno da pričaju o novcu. Na ovakav razgovor možete doći izuzetno spremni, preporučuje Hiks.

Evo nekoliko savjeta za lakše dobijanje povišice, koji su nastali na osnovu savjeta iskusnih menadžera.

1. Dobro odaberite trenutak

Kako izvještava Mink.com, najbolji trenutak da tražite povišicu je početak nedelje. Zaboravite sredinu nedelje ili petak, jer ne znate da li se vaš šef već sprema za svoj vikend.

2. Saznajte kada vaša firma pravi i usvaja godišnji budžet i tražite povišicu prije toga

Nikada ne pitajte za povišicu prije nego što znate ove termine. Mnogo je teže dobiti povišicu nakon što je definisan budžet za narednu sezonu.

3. Budite samouvjereni

Kada budete razgovarali sa šefom, treba da imate u vidu tačan novčani iznos i konkretan razlog za povišicu. Razlog treba da bude baziran na učinku, a nikako na ličnim potrebama. Posao je posao i ma kakvi da su vaši privatni problemi, kao argumenti vam mogu donijeti samo štetu.

4. Imajte svijest o tome koliko vrijedite

Saznajte koliko se na tržištu vrijednuju vaše usluge, a onda formirajte realnu cijenu u odnosu na kvalitet koji pružate.

5. Zakažite sastanak na vrijeme i dajte šefu do znanja šta će biti tema razgovora

Povišicu nije dobro tražiti na prepad. Shvatite sastanak kao intervju za posao. Dođite sa planom i imajte listu skorijih doprinosa poslovanju vaše firme.

Biti uspješan u dobijanju povišice ne razlikuje se mnogo od uspjeha na razgovoru za dobijanje posla. Ključ za svaki napredak leži u njegovanju "mekih” vještina. Komunikacija, donošenje odluka, rješavanje problema i rad u timu su samo neke od njih.

Danas postoje i specijalizovani programi koji se time bave, kakav je Personal Developlment Program pri Biznis akademiji u Sarajevu. Danas je, pored poznavanja biznisa, marketinga, prodaje i slično, važno sticati i transverzalne vještine (motivacija, samopouzdanje, fokus, koncentracija, selekcija prioriteta i dr.), koje su neophodne za uspješno obavljanje posla.

"Švicarac" moli za pomoć: 50 hiljada građana direktno ugroženo jačanjem franka

Povodom jačanja švicarskog franka u odnosu na euro, danas je održana konferencija za medije u organizaciji Udruženja korisnika kredita "Švicarac".
U BiH postoje 9.802 ugovora kredita u CHF valuti, što znači da je, ako se uzme u obzir da se većina kredita odnosi na cijelu porodicu, od 40 do 50 hiljada građana direktno pogođeno posljednjim dešavanjima. U BiH je po kursu u vrijeme sklapanja ugovora kredita podignuto 872.000.000 konvertibilnih maraka, a danas su ti krediti skočili na dvije milijarde KM kada su uzme u obzir sadašnji kurs.

"Do danas se niko iz institucija Bosne i Hercegovine nije obratio ni sažaljenjem prema ljudima sa kreditima, a kamoli da pokušaju nešto uraditi. Korisnici kredita su časno i pošteno ušli u banku da bi riješili svoje probleme, sa časnim su namjerama podigli kredite te časno i pošteno žele vratiti te kredite. Švicarskih franaka nigdje nije bilo u ugovorima, a finansijske institucije, Hypo banka i austrijska Nacionalna banka su vrlo dobro znale šta će se dešavati sa tom valutom", rekao je Kemal Duraković, predsjednik "Švicarca".

Na današnjoj sjednici Upravnog odbora Udruženja "Švicarac" doneseno je deset zaključaka vezanih za posljednja dešavanja u vezi sa švicarskim frankom. Jedan od zaključaka jeste poziv korisnicima da izvršavaju svoje obaveze u iznosu zaduženja pri prvoj rati kredita u KM i poziv bankama da dužnike CHF kredita zaduže za iznos podignutog kredita u primljenoj valuti. Također, iz Udruženja je zatraženo omogućenje konverzije kredita po kursu na dan nastanka kredita.
Zatražena je zabrana deložacija, ovrha, podnošenja tužbi od banaka sve do donošenja pravosnažnih sudskih presuda u BiH ili u Strazburu, a građani BiH su pozvani da ugase svoje račune u bankama koje su poslovale sa švicarskim francima.

"Ako je korisnik u periodu od 2006. do 2008. godine podigao kredit u iznosu od 100.000 KM na 15 godina i ako mu je prva rata bila 1.000 KM, danas on ima ratu od 2.100 KM, jer je rata narasla za 110 posto. Tako korisnik umjesto da vrati osnovnih 100.000 KM vraća 350.000 KM", objasnio je Duraković koji je apelovao na javnost da će predstavnici regulacionih agencija manipulirati ciframa kako bi izašli ususret bankama.

"Banke sada nude navodne dodatne ugovore, ali te olakšice nisu uopće olakšice, nego ponude koje su sramotne. One rezultiraju dugovima od 180.000 KM korisnicima koji su podigli 100.000 KM", zaključio je Duraković.
Udruženje "Švicarac" od danas šalje i dopise svim relevantnim institucijama u kojem apeluje i moli da se uključe u rješavanje problema građana pogođenih posljednjim dešavanjima u vezi sa švicarskom valutom. Hrvatska vlada je stala iza svojih građana, ali Duraković kaže da ni to nije dovoljno.

"Tamo se radi o dogovorenom kratkom predahu od tri, odnosno 12 mjeseci, kada će kurs biti zamrznut, ali šta će ljudi nakon toga?", pita se Duraković.

Dalibor Mrša, vođa advokatskih timova u Banjoj Luci kaže da procedure gdje se pokušava doći do spasa klijenata traju već dvije godine.

"U principu, mi tražimo da se klijentima omogući otplata kredita u domaćoj valuti i prema kursu koji je važio na dan isplate kredita. Čitava priča se svodi na to da želimo da korisnici kredita vrate onoliko novca koliko su dobili i da na tu količinu novca plate kamatu koja treba da se računa onako kako je ugovoreno. Ali mi nailazimo na problem jer je banka jača ugovorna strana i ugovori su podređeni banci. Također, vidljivo je da bankama nije bilo dovoljno što se CHF mijenja već su i prilagođavali kamate svojim potrebama", rekao je Mrša.

Prilika za zapošljavanje osoba starijih od 40 godina

Federalni zavod za zapošljavanje je 5. maja 2014. godine na svojoj internet stranici objavio Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva.

Kako se navodi iz Zavoda, jedna od mjera u okviru tog programa jeste i sufinansiranje zapošljavanja teško zapošljivih osoba - Vaučer za posao, koja je namijenjena osobama dobi iznad 40 godina, bez obzira na radno iskustvo i stepen obrazovanja, a koje su prijavljene na evidenciju najmanje 24 mjeseca.

Predviđeno je zapošljavanje 600 osoba iz ove ciljne grupe, a FZZZ će poslodavcu mjesečno refundirati uplaćene obračunate obavezne doprinose za sufinansiranu osobu i troškove ishrane i prevoza, a sve u iznosu od po 490 KM u trajanju od šest mjeseci, navodi se u saopćenju Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Budući da do danas nije zaposlen broj osoba predviđen ovom mjerom, pozivaju osobe iz ove ciljne grupe, kao i zainteresirane poslodavce, da se informiraju radi eventualnog učešća.

Bh. rekorderi po "stažu na birou": 35 godina na evidenciji nezaposlenih

Bosna i Hercegovina je 2015. godinu dočekala sa 547.319 nezaposlenih osoba, od čega je 39.420 sa visokom stručnom spremom. Na evidenciji zavoda za zapošljavanje najviše je kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika, a slijede osobe sa srednjom stručnom spremom.
Među KV i VKV radnicima najteže do posla dolaze prodavači, automehaničari, bravari, krojači, vozači, frizeri, stolari i kuhari, a kad je riječ sa osobama sa SSS na evidenciji prednjače ekonomski tehničari, maturanti gimnazija, medicinske sestre i poljoprivredni tehničari.

Sa VŠS i VSS na birou za zapošljavanje najviše je ekonomista, pravnika, diplomanata fakulteta političkih nauka, nastavnika razredne nastave, te profesora raznih smjerova.

Posao najbrže dobijaju osobe sa visokom stručnom spremom i to s prosječnom dužinom čekanja od jedne godine i pet mjeseci.

Najtraženija zanimanja su ona iz oblasti informacionih tehnologija (inžinjeri elektrotehnike, informatike, programeri, web dizajneri itd.), magistri farmacije, inžinjeri građevinarstva i mašinstva, kao i komercijalisti, trgovci, knjigovođe, varioci, CNC operateri, krojači i šivači, rečeno nam je u Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, u okviru VII sedmog stepena stručne spreme (VSS), prosječna dužina čekanja za na evidenciji nezaposlenih Zavoda za profesore matematike i fizike je oko tri mjeseca (osobe navedenog zanimanja u malom broju su prijavljene na evidenciju). Zatim, ljekari, inžinjeri građevine i diplomirani veterinari u prosjeku na posao čekaju šest mjeseci, a geodeti oko sedam mjeseci. Prosječna dužina čekanja profesora biologije i diplomiranih farmaceuta je oko osam mjeseci, dok profesori njemačkog jezika na posao čekaju oko 10 mjeseci. Na posao najduže čekaju profesori filozofije i socijologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inžinjeri menadžmenta sa prosječnom dužinom čekanja na evidenciji nezaposlenih oko dvije godine.

"Prosječna dužina čekanja na posao zavisi od stepena stručne spreme, zanimanja osobe i potrebe za određenim zanimanjem", kazala je Vedrana Milinković, viša stručna saradnica za informisanje i odnose s javnošću u Zavodu za zapošljavanje RS.

Na evidenciji ovog zavoda su i osobe za koje bismo mogli reći da su rekorderi po "stažu na birou". Tri radnika bez zanimanja NK radnici već 35 godina nalaze se na evidenciji nezaposlenih u filijalama Trebinje i Bijeljina. Imaju 53, 56 i 62 godine. Tu je i 61-godišnji mašin bravar iz Bratunca, koji je na birou za zapošljavanje već 33 godine, baš kao i RTV mehaničar iz Ugljevika, koji ima 54 godine.

"Također značajno je istaći da imamo slabu pokretljivost radne snage, pa se tako osobe vrlo rijetko odlučuju da traže posao izvan mjesta prebivališta", navela je Milinković.

U FBiH vođenje ovih evidencija je u nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje, a najveća nezaposlenost u ovom entitetu je u Tuzlanskom kantonu, 25,28 posto, a potom u Kantonu Sarajevo 18,45 posto i Zeničko-dobojskom kantonu 17,94 posto.

Kako otkloniti prepreke za strana ulaganja u BiH

Bosna Bank International (BBI) izdala je oficijelnu stručnu publikaciju 4. Sarajevo Business Foruma nastalu kao rezultat analize predavanja uglednih gostiju koji su podijelili svoja iskustva i znanja te učestvovali u zanimljivim diskusijama tokom SBF-a održanog 17. maja u Sarajevu.
Publikacija nosi naziv "Modeli razvoja i lekcije za Bosnu i Hercegovinu", a sastoji se od dva bitna segmenta. Prvog - koji objedinjuje analize uspješnih modela razvoja Turske, Malezije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i tranzicijska iskustva Slovenije, te drugog - koji sadrži najbolje svjetske prakse i preporuke uglednih međunarodnih institucija i njihovih stručnjaka iz četiri sektora: infrastrukture, energije, poljoprivrede i turizma.

"Publikacija ima za cilj da ovdašnjim vlastima olakša put ka otklanjanju prepreka za strana ulaganja i dostavljena je na adrese ministara na svim nivoima vlasti, članovima parlamenata u našoj zemlji i predstavnicima relevantnih institucija u BiH. Nadamo se da će BBI banka, kao organizator Sarajevo Business Foruma, ovom publikacijom doprinijeti generiranju ideja čija će realizacija pozitivno utjecati na razvoj Bosne i Hercegovine", izjavio je povodom izdavanja publikacije Amer Bukvić, direktor BBI banke.

Stranci ulažu u Hrvatsku i Srbiju, izbjegavaju Kosovo, BiH i Makedoniju

Većina zemalja regiona Balkana već nekoliko posljednjih godina, koliko traje i globalna ekonomska kriza, suočava se s ozbiljnim ekonomskim i finansijskim problemima, dok mnogi spas vide u obimnijem prilivu stranih investicija koje bi, kako i sami ekonomski stručnjaci prognoziraju, mogle pomoći ekonomskom oporavku regiona i otvaranju novih radnih mjesta za domaću armiju nezaposlenih. Prema posljednjim podacima, stranci najviše ulažu u Hrvatsku i Srbiju, a najmanje na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Makedoniji.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na prva tri tromjesečja 2014. godine, u Hrvatsku je u tom periodu ostvarena milijarda i 880,5 miliona eura direktnih stranih ulaganja.

Podatke HNB-a za AA prokomentarisao je stalni profesor na ekonomskom fakultetu i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je potvrdio da su se strane investicije u Hrvatsku, u odnosu na prethodne godine, tokom 2014. godine samo statistički povećale.

"Od stranih, kao i svakih drugih investicija, mogla bi se stvoriti očekivanja da će povećati proizvodne kapacitete. Nažalost, u Hrvatskoj je bilo i prijašnjih razdoblja velikih stranih investicija, međutim, one nisu bile nove investicije u ekonomskom smislu, nisu bile izgradnja novih pogona i povećanje broja radnih mjesta, nego su to, uglavnom, bile investicije iz inozemstva koje su preuzimale postojeće tvornice, postojeće kapacitete u Hrvatskoj", prokomentirao je Jurčić pokazatelje HNB-a.


Srbija na globalnoj mapi

Ipak, statistički podaci HNB-a pokazuju da je statistički rast stranih investicija u tri prva tromjesečja 2014. godine u odnosu na prijašnje tri godine dramatično porastao. Naime, 2013. godine se za strane investicije bilježi neto minus od 117,7 miliona eura, 2012. minus od 63, a 2011. minus od 168,8 miliona eura.

Srbija je jedna od zemalja u regionu koja posljednjih nekoliko godina privlači značajan strani kapital. Srbija je tako u prvih deset mjeseci 2014. godine privukla milijardu 300 miliona eura stranih investicija, a u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se nadaju da će po zaršetku statističke obrade cijele godine, ta cifra biti oko milijardu i po, što čini 5 posto Bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio je da se kao jak impuls najčešćih stranih ulaganja u Srbiju još uvijek bilježe investicije iz automobilske industrije i, prije svega, industrije komponentaša u autoindustriju.

"Ušli su veliki igrači poslije Fiata, kao što je Bosch, Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih brendova koji su ušli i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije, i stavljaju nas na tu neku globalnu mapu", rekao je Miloradović.

Naglasio je da u Srbiju strane investitore privlači sve češće usklađivanje legistative s evropskom praksom, novi Zakoni o radu, stečaju, privatizaciji, izmjene zakona o planiranju i izgradnji, koji će pojednostaviti dobijanje građevinskih dozvola, poreske olakšice, ali i finansijski grantovi samim investitorima.

Kada su u pitanju prepreke na koje investitori u Srbiji nailaze i ono na šta se oni žale, Miloradović ističe da sve zavisi od vrste investicija, ali, kako kaže, nekima je problem loša infrastruktura, što putna, što komunalna.

"Neko se žali na korupciju, imamo primjere u lokalu različitih pravila, gdje jedan pravilnik o protivpožarnoj zaštiti važi u jednom gradu, dok u drugom gradu, kada se otvara pogon iste kompanije, traže mu potpuno nove stvari. Postoje različitosti i još uvijek nije unificirano šta je sve potrebno da se određena poslovna operacija obavi”, rekao je on.

Od ostalih zemalja regiona, značajne strane investicije privukla je i Crna Gora gdje je, prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), ukupan priliv stranih direktnih investicija za prvih 11 mjeseci 2014. godine iznosio 446,5 miliona eura. U odnosu na isti period obračuna za 2013. godinu, priliv stranih investicija u zemlji je veći za 40 miliona eura.


Nedovoljna ulaganja u Crnu Goru

Komentarišući ukupan priliv stranih investicija u Crnoj Gori za 2014. godinu, ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da je cifra od 446 miliona eura značajna, ali ne i dovoljna.

"Priliv od 446 miliona za 2014. godinu jeste značajan, ali ipak nije dovoljan da pokrije potrebe Crne Gore za prilivom kapitala iz inostranstva, iz razloga što Crna Gora nema dovoljnu količinu izvoza da bi pokrila svoje unutrašnje potrebe za prilivom stranog novca. Strane investicije ostaju jedini adekvatan priliv stranog kapitala, budući da je izvoz znatno smanjen", rekla je Radović, napominjući da se u narednom periodu očekuje veći priliv stranog novca u Crnu Goru.

"Bez investicija od milijardu eura, ne možemo računati na bilo kakav razvojni put Crne Gore", kazala je ova ekonomska analitičarka.

Kosovo je u grupi zemalja regiona u koje strani investitori i nisu najspremniji da ulože svoj novac. Tako su, prema podacima Centralne banke Kosova, strane direktne investicije na Kosovu u 2013. godini iznosile 258.9 miliona eura ili 13.1 posto više nego u 2012. godini. Za 2014. godinu još uvijek nema kompletnih podataka, ali je u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen pad stranih investicija.

Direktor Američke privredne komore na Kosovu, Arian Zeka kaže za AA da je u 2014. godini zabilježen pad direktnih stranih investicija u poređenju s 2013. godinom.

"Možda je politička situacija utjecala na ovakvo stanje s direktnim stranim investicijama i na nezadovoljavajući ekonomski rast. Poznato je da je u 2014. godini bila politička kriza, ali i politički prioriteti su onemogućili ili skrenuli pažnju sa ekonomskih pitanja, i kao rezultat toga suočavamo se s nezadovoljavajućim stepenom direktnih stranih investicija", izjavio je Zeka.

Napominje da je na Kosovu došlo do pada stranih investicija zbog, prije svega, lošeg iskustva stranih investitora u prošlosti, koji su, kako ističe, bili nezadovoljni političkom nestabilnošću i čestim izmjenama zakona.

Ni Makedonija se ne može pohvaliti značajnim prilivom stranih investicija, iako ova zemlja nudi, vjerovatno, i najbolje uslove za ulaganje u regionu. Prema podacima Centralne banke Makedonije, u toj zemlji je od januara do oktobra 2014. godine zabilježeno 196.7 miliona eura stranih investicija.

Inače, Makedonija je prethodnih godina poduzela velike napore i donijela brojne mjere kako bi pojednostavila procedure za otvaranje firme, ali stvaranje ambijenta za privlačenje stranih ulagača.

Tako je ova balkanska zemlja pokušala strane ulagače privući, kako navode zvanične vlasti, odgovarajućom strateškom pozicijom, planom pristupanja u Evropsku uniju i NATO, brzom registracijom kompanija, inovacijama za katastr, kvalitetom života, financijskom stabilnošću, visokim kreditnim rejtingom, pristupom dva aerodroma i autoputevima.


Loša politička situacija u BiH

BiH je također jedna od zemalja regiona koja nije baš previše na meti stranih investitora, ponajviše zbog loše političke situacije u zemlji. Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u periodu od januara do septembra 2014. godine, iznosile su 554.5 miliona KM, odnosno 283.5 miliona eura.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za Anadolu Agency je izjavio kako je priliv stranih investicija u BiH na lošem nivou.

"Kada su u pitanju strane investicije u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu situacija je loša. Tako smo od 2008. do 2014. godine imali investicije na najnižem nivou. Vlasti u BiH nisu stvorile povoljan poslovni ambijent za strane investicije. Zato BiH ima vrlo visok vanjskotrgovinski deficit koji je trenutno sedam milijardi KM. Iako BiH ima potreban ljudski potencijal, strane investicije u zemlji su prethodnih godina drastično pale. Udjel stranih investicija u ukupnom Bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2014. je bio 4,4 posto, iako bi mogao biti 12 posto i tada bi mogli imati ekonomski rast od 4 posto. Na taj način bi se pokrenuo cijeli investicijski ciklus", istakao je ovaj stručnjak.

Naglasio je da vlasti u BiH hitno moraju pojednostaviti procedure za pokretanje biznisa i kreirati potrebni ambijent kako bi privukli više stranih investicija u narednom periodu.

"Ako BiH želi privuči više stranih investitora, hitno se moraju ukloniti postojeće kompleksne procedure za pokretanje biznisa. Potrebno je smanjiti i političku nestabilnost, jer time bh. vlasti stvaraju vrlo loš imidž o BiH u svijetu. Ako se ne poduzmu odlučni koraci na stvaranju potrebne klime za ulaganje, nemoguće je očekivati više stranih investicija 2015. godine", smatra Hasić, naglasivši kako će strani investitori svoj novac ulagati u zemlje gdje im je zagarantiran transparentan i siguran rad kako bi mogli ostvariti ekonomski profit.

 

U Sarajevu ponovo uhapšen Eldin Komad: Da bi dobio iPhone 6 glumio policajca DGS-a

Eldin Komad, 32-godišnji prevarant iz Čapljine, poznat i po nadimku Nino ponovo je uhapšen, ovoga puta u Sarajevu. Kako se čini, policija mu je ušla u trag, a nakon što je početkom ovoga mjeseca otkriven u novoj prevari. Ovoga puta u Doboju.
Naime, jedan od najpoznatijih i najtraženijih prevaranata u našoj zemlji ovoga puta je imao sasvim novu ulogu, a sve kako bi se domogao iPhonea 6, čija je prodaja oglašena na internetu, odnosno portalu Pik.ba.


Policajac pa poštar

Kako saznajemo, Komad se počekom ovog mjeseca javio prodavcu mobitela Bernardu Pešiću kazavši mu da je policajac DGS-a i da želi kupiti pomenuti telefon. Također, sa Pešićem se dogovorio da će preuzeti telefon tako što će na njegovu adresu poslati brzu poštu.

Sutradan je Pešićeva vrata pozvonio muškarac koji je na sebi imao odijelo Bh. pošte i adekvatan obrazac. Vlasnik telefona je sve uredno ispunio i prema dogovoru sa navodnim policajcem poslao mu telefon.

"Sve je bilo savršeno, dok u posljednjem trenutku nisam vidio njegov auto, ali već je bilo kasno", kazao je prodavac za Klix.ba.

Naime, Komad se odvezao automobilom VW passat, koji je, kako je kasnije ustanovljeno, Komad iznajmio od kuće Bosna Speed. Cijeli slučaj je odmah prijavljen policiji Doboj jug. Komad je identificiran, a proteklog vikenda je i uhapšen i to u Sarajevu.

Kako saznajemo, on je pao u ruke sarajevske policije u subotu, a krio se u jednom hotelu na području grada.

Inače, za njim je MUP ZHK-a po nalogu Općinskog suda u Širokom Brijegu u augustu raspisana potjernica, a zbog optužbe za prevaru. Inače, Komad je duže vrijeme bio nastanjen u Sarajevu gdje je i vrijedno "radio".


Sabrana djela

Između ostalog, prije dvije godine stanovnicima sarajevskog naselja Alifakovac uzeo je 8.000 KM, kada im je obećao da će im osigurati zaposlenje. Nakon što se domogao novca, pobjegao je i pokušao prevariti stanodavca u Barama kod kojega je na prevaru želio iznajmiti stan na godinu dana. Na sreću, stanodavac je bio oprezan pa je Komadov plan, iako veoma lukav, brzo propao.

Naime, Komad se lažno predstavljao kao jedan od šefova Evropske policije u BiH (EUPM) i Ujedinjenih naroda (UN), a građanima je za novac nudio pomoć pri zapošljavanju ili rješavanju prekršajnih kazni koje je izricala policija, ili je glumio da je inspektor.

Upravo je to radio u oktobru prošle godine, kada je i uhapšen u Kladnju, gdje je, predstavljajući se kao federalni tržišni inspektor, varao u privatnim trgovačkim objektima tako što je, nakon što navodno pronađe greške u radu u tim objektima, tražio novac, kako ih, tobože, ne bi prijavio nadležnim organima.

Spriječeno krijumčarenje cigareta

SARAJEVO - Pripadnici Jedinice granične policije Gradiška su 17. januara 2015. godine na Međunarodnom graničnom prijelazu Gradiška u jutarnjim satima, u putničkom motornom vozilu bh. nacionalnih oznaka otkrili 2164 kutije cigareta marke „Merilyn“, bez akcizne markice.

Cigarete bez potrebne dokumentacije su otkrivene na izlazu iz BiH u vozilu marke „opel“ kojim je u trenutku kontrole upravljao državljanin BiH i Republike Srbije, Č. J. (1972.). Lice je lišeno slobode zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „krijumčarenje“, a cigarete i vozilo su privremeno oduzeti.

Lišeni slobode na MGP Šamac

Policijski službenici Jedinice granične policije Orašje su 17 januara 2015. godine na Međunarodnom graničnom prijelazu Šamac, na ulazu u BiH, lišili slobode državljanina Republike Hrvatske i BiH,

S. K. (1966.), nakon što je graničnom kontrolom utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Orašju zbog krivičnog djela „šumska krađa“ S. K. je isti dan u 15, 30 predat policijskim službenicima Sudske policije Odžak na dalje postupanje. Na MGP Šamac policijski službenici su lišili slobode i bh. državljanina A. M. (1985.) nakon što je graničnom kontrolom utvrđeno da ga potražuje Osnovni sud u Višegradu zbog „upućivanja na izdržavanje kazne zatvora“. A. M. je 17. januara 2015. godine u 20,30 predat službenicima Sudske policije Doboj na dalje postupanje.

Grci za dan podigli milijardu eura sa računa

Grčke štediše podigle su gotovo milijardu eura sa bankovinih računa samo za jedan dan.
Povlačenje novca u petak, 16. januara, uslijedilo je nakon što su dvije velike banke - "Alfa" i "Eurobanka" zatražile od Evropske centralne banke pomoć kako bi održavale likvidnost u uslovima masovne finansijske nestabilnosti.

"Štediše su masovno podizale depozite sa bankomata, što znači da oni mogu ostati prazni", navode grčki mediji i dodaju da je samo za sedam dana podizanje gotovog novca udvostručeno.

Grčke štediše u decembru su podigle 2,5 milijardi eura.

"Alfa" i "Eurobanka" tvrde da nemaju problema sa servisiranjem klijenata, a kao razlog za traženje pomoći navele su povećanje potražnje gotovine u susret prijevremenim parlamentarnim izborima 25. januara.

Lexus GS F premijerno predstavljen u Detroitu

Nakon prošlosedmičnog otkrivanja na internetu, Lexus GS F je doživio svjetsku premijeru na Sjevernoameričkom međunarodnom sajmu automobila u Detroitu.


Lexus GS F je dizajniran da bude rival BMW-u M5 i drugim sedanima visokih performansi. Pokreće ga atmosferski 5,0-litarski motor koji isporučuje 467 KS uz 527 Nm obrtnog momenta. Snaga se na točkove prenosi putem osmostepenog automatskog mjenjača.

Poznato je da je automobil lakši za 136 kg od njemačkih rivala, a posjeduje i podesivu blokadu diferencijala za slalom vožnju i vožnju na stazi

Lexus GS F je usavršen na stazama Nurburgring i Fuji Speedway i dolazi sa krutim sistemom suspenzije, 19-inčnim točkovima sa Michelin Pilot Super Sport gumama i 15-inčnim prednjim rotorima uparenim sa narandžastim kočionim kliještima sa šest klipova.

Sadnice maline i kupine za 2.000 porodica

S obzirom na povoljan geografski položaj i klimatske uvjete, u bratunačkoj općini svi razvojni putevi vode povećanju poljoprivredne proizvodnje, a naročito jagodastog voća. To su prepoznali i donatori, koji sve više pomažu razvoj poljoprivrede ovoga kraja.


Tako će japanska vladina organizacija "Džajka" ove jeseni i narednog proljeća za 2.000 porodica besplatno osigurati 1,5 miliona sadnica maline i 5.500 kupine.

4.000 osoba moći će dobiti posao na plantažama

20 miliona KM godišnje moguća zarada od uzgoja maline i kupine

- Ako će 2.000 porodica dobiti sadnice i zaposliti najmanje po dva radnika, eto posla za 4.000 osoba. Kada na postojećim površinama maline i kupine imamo godišnji prihod od 6,5 miliona maraka, te porodice će moći zarađivati oko 20 miliona KM godišnje. Pored "Džajkine" donacije, i ova općina je osigurala sredstva za nabavku 135.000 sadnica tog voća - kazao je za "Avaz" načelnik općine Bratunac Nedeljko Mlađenović.

Sadnice će najvjerovatnije, dodaje Mlađenović, biti kupljene od Opće zemljoradničke zadruge Srebrenica. Tako će donirana sredstva ostati u našem regionu, a u susjednoj Srebrenici će zaraditi, jer na Vlanićima se nalazi veliki i kvalitetan rasadnik organske maline i kupine, raznih sorti.